Klasifikacija osećanja i emocija

Ljudska osećanja i emocije su veoma svestrani. Oni su univerzalno prepoznatljiv značaj u ljudskom životu, ali klasifikacija osećanja i emocija ima nekoliko tipova. Svaki naučnik, u nastojanju da im daje tačnu klasifikaciju, po svojoj diskreciji razlikuje određene karakteristike i karakteristike.

Dakle, prema klasifikaciji američkog psihologa Isard, emocije uključuju takva psihološka stanja kao: iznenađenje, krivica, patnja, interes, strah, radost, sram i sl.

Osećanja su, s druge strane, najsloženiji oblik toka emocionalnih procesa u vitalnoj aktivnosti svake osobe. A ako posmatramo osećanja emocije pod takvim uglom, oni se sastoje od konceptualnih i emocionalnih komponenti.

Na taj način, organi čula su specijalizovani organi čija je pomoć ljudski nervni sistem sposoban da primi razne stimulacije iz unutrašnjeg i spoljašnjeg okruženja. Osećaj razmatra ove iritacije kao osećanja.

Iritacije koje utiču na čula osobe, utiču na tok njegovih emocionalnih procesa.

Klasifikacija senzornih organa

U zavisnosti od njihovog porekla i strukture, čula su podeljena na:

  1. Pogled i osećaj mirisa. Njihove receptorske ćelije se razvijaju iz embrionalne nervne ploče.
  2. Organi ukusa i ravnoteže. Senzorno-epitelne ćelije su njihovi elementi percepcije. To su sekundarni senzorni organi čula.
  3. Dodirni. Ovi senzorni organi nemaju jasan sistem strukture.

Hajde da analiziramo kako klasifikacija osećanja i emocija zavisi od različitih potreba osobe.

Dakle, razlikuju se osećanja i osećanja:

  1. Estetski.
  2. Moralno.
  3. Praktično.
  4. Intelektualni.
  5. Visoko obrazovanje.

Prema tome, klasifikacija osećanja osobe zavisi od njegovih društvenih potreba, na primer, ljubav prema domovini, može se pripisati većim osećanjima. Oni su odgovorni za veće ljudske društvene potrebe.

Morali se manifestuju i zavise od međuljudskih odnosa. Osoba ima moralna osećanja, kako prema drugim ljudima, tako i prema sama. Na primer, ljubav, savest, prijateljstvo.

Praktična osećanja su različita iskustva (radna i druga sfera aktivnosti).

Intelektualci pronalaze svoj izraz kada osoba doživi iznenađenje ili radost, učenje nešto novo. Estetska osećanja su uzrokovana gledanjem nečeg lijepog, inspirativnog.

Treba napomenuti da osećanja i emocije nemaju granice svog izražavanja. Dakle, osoba može doživeti ambivalentnost osećanja (to jest, u trenutak i diviti se nekome, ali istovremeno osuditi istu osobu za nešto drugo).