IVF sa donorskim jajima

In vitro đubrenje postaje sve popularniji postupak. Mogućnosti ovog programa su proširene usled razvoja medicinske i tehničke i medicinske opreme. Dakle, ako je pre početka starosne barijere za IVF zbog početka menopauze, sada pacijentski vek nije od fundamentalne važnosti. IVF sa donorskom jajom omogućuje rodjenje bebe i nakon pojave menopauze.

Ceo proces je podeljen na dva dela: donatorsku ženu stimulišu jajnici da primaju oocite i probijaju jaja. Sledeće je veštačko đubrenje jajeta i implantacija oplođenog jajeta drugoj ženi.

Donatorka mora prije deset ili dvanaest dana doći do kursa stimulacije jajnika. Kurs obezbeđuje dnevne injekcije hormonskih lekova pod bliskom pažnjom doktora. Kada se na ultrazvuku postane jasno da je većina folikula dovoljno sazrela, donatoru se daje lek koji kontroliše vreme ovulacije i omogućava izvlačenje ćelija pre njihovog prirodnog oslobađanja.

Nakon sakupljanja jaja, koja se javlja pod opštom anestezijom kratkog dejstva (10-20 minuta), vrši se đubrenje donorskog jajeta sa spermom supružnika. Fertilizacija jajeta u eko se vrši u laboratoriji. Zatim postoje 2 opcije za dalje postupanje: zamrzavanje oplođenog jajeta za njegovu odloženu implantaciju ili neposrednu implantaciju jajeta ženskom primaocu.

Najčešće se oplođivano jaje odmah implantira u endometrijum iz pripremljene uteralne šupljine. U ovom slučaju, preliminarni rad je potreban za sinhronizaciju hormonskog rada u telu primaoca i donatora. To jest, donirajuća žena i ženski primaoc slažu se međusobno prijem određenih hormonalnih lekova, tako da je u vreme pripreme jajeta sluzna membrana materice primaoca bila spremna da primi embrion. Bliže vremenu transfera embriona, hormonski progesteron je dodeljen ženskom primaocu. Izuzetno je važno za implantaciju i pravilan razvoj embriona u prvim nedeljama trudnoće.

Efektivnost programa IVF, odnosno stope njegovog uspeha je oko 35-40%, što znači da svaka treća žena koja nije u stanju da zapamti prirodno ima priliku da postane majka.